Macerati su pripravci koji se dobivaju potapanjem raznih dijelova biljaka u biljnom ulju. Na taj način se dobivaju pripravci u kojem se nalaze ljekovite komponente biljaka koje su topive u uljima. Najzaslužniji za razvoj aromaterapije, izrade i primjene macerata bili su Egipćani. Izloženost jakom suncu i suhim vjetrovima stvorila je potrebu za kozmetikom koja bi ih štitila od negativnih utjecaja. Radili su macerate tako da bi umiješali usitnjeno bilje u mast ili ulje i zagrijavali do određene temperature i od toga izrađivali mirisne pomade.
Biljna ulja čija je djelotvornost u njezi kože već opisana i potvrđena odličan su medij za dobivanje prekrasnih ljekovitih i mirišljavih kozmetičkih pripravaka.
Macerati se rade tako da se posuda u kojoj se biljka macerira napuni do pola biljnim materijalom i do vrha nalije biljnim uljem. Posudu treba dobro zatvoriti kako ne bi došlo do onečišćenja. Tako pripremljena smjesa se stavi na sunčano mjesto i pusti da stoji 4-5 tjedana. Nakon toga se macerat procijedi u čistu staklenu posudu i pohrani na tamno i hladno mjesto. Kod nas se macerati najčešće rade u maslinovom ulju što uopće nije loše, ali ako napravite macerat u nekom brže upijajujućem laganijem ulju, dobit ćete ljekoviti, ali i vrhunski kozmetički pripravak. Možete ih nanositi same na kožu , stavljati u kreme ili neke druge kozmetičke pripravke.
Nama najpoznatiji i najčeće rađeni macerati su od kantariona ( gospine trave ) i nevena. Macerat kantariona se koristi za zacijelivanje rana, raznih kožnih tegoba, opeklina i kod bolnih zglobova i mišića. Kod primjene macerata kantariona treba biti oprezan i ne nanositi ga na kožu prije izlaganja suncu jer je fototosičan.
Fototoksičnost je reakcija koja nastaje kada se koža tretirana nekim uljem u kojem se nalaze spojevi furokumarini izlaže UV zrakama, jer oni apsorbiraju UV zrake više od kože i na taj način nastaju reakcije slične opekotinama.
Macerat nevena se koristi kod problema sa aknama, čireva, opekotina, proširenih vena, popucalih kapilara, hemeroida, pelenskog osipa i tjemenice kod beba.
Osim kantariona mogu se macerirati lavanda, stolisnik, kamilica i mnoge druge biljke.
Meni jedan od najdražih macerata je macerat smilja. Smilje raste u kamenjarima i pukotinama stijena gdje ima puno sunčeve svjetlosti. Cvate u lipnju i srpnju i ima intenzivan topli miris. Na našim otocima gdje raste puno smilja postoji vjerovanje da cvijetovi smilja akumuliraju sunčevu toplinu, pa ga beru i pune jastuke kako bi ih grijali tokom zime kada zapuše hladna bura. Smilje ( Helichrysum italicum ) još nazivaju imortela što znači besmrtna. Ukoliko macerirate smilje u hladno prešanom suncokretovom, bademovom ili ulju koštica marelice, dobit ćete zaista vrhunski kozmetički pripravak koji revitalizira, regenerira, pomlađuje suhu i zrelu kožu, potiče cirkulaciju u koži, a pomaže i kod zarastanja ožiljaka nakon operacije. Ukoliko budete u prilici , svakako naberite smilje, potopite ga u ulje i uživajte u njegovom djelovanju i mirisu tijekom ostatka godine.
Aromaterapija Viola 